Prvi mornarički hidroavion c. i kr. Mornarice konstruiran je u Puli; prvi uspješan let imao je 27. rujna 1912. Pokusni pilot bio je poručnik bojnog broda Viktor Klobučar Austrougarsko mornaričko zrakoplovstvo Josip Vretenar, dipl. ing., Društvo „Viribus unitis“, Pula – josko.vretenar@gmail.com U veljači 1910. Ministarstvo rata, Mornarički odjel, donosi odluku o osnivanju Mornaričke zrakoplovne postaje […]
Dieter Winkler Iz Jadrana u daleki svijet Gubitkom Venecije kao ratne luke 1866. godine Pula se stala razvijati kao glavna ratna luka Podunavske monarhije. To zbivanje dodatno je ubrzano time što su se luke Trst i Rijeka posvetile izgradnji trgovačke mornarice. No već prije sredine 19. stoljeća Pula je svojim brodogradilištem bila značajna luka za
Branko Perović U Višku bitku 1866. godine austrijska flota krenula je iz okolice Pule Kada je Italija 1866. godine zaključila s Pruskom ofenzivni savez protiv Austrije s ciljem oslobođenja Venecijanske oblasti, počeo je tzv. Treći talijanski rat za ujedinjenje, a Pula je već desetak godinaizgrađivana kao središnja ratna luka austrijskog carstva. Nakon poraza talijanske vojske
Pojedini časnici c. i kr. Mornarice koji su živjeli u Puli, odnosno ondje su povremeno bili u službi Zapovjednici c. i kr. Mornarice: Admiral Daublebsky von Sterneck, Maximilian (Klagenfurt, 1829. – Beč, 1897.). Nakon školovanja na Mornaričkom koledžu za kadete u Veneciji, pedeset godina (1847. – 1897.) služio je u Mornarici, uspinjući se u strogoj
Zvonimir Freivogel, Coburg (Njemačka) Gradnja brodova i “opsežni popravci” za carsku i kraljevsku Ratnu mornaricu u Arsenalu u Puli U pulskom Pomorskom arsenalu sagrađen je niz austrougarskih ratnih brodova, a održavani su i U popravljani skoro svi brodovi carske i kraljevske mornarice, od brodova na jedra, preko parnih oklopnjača do podmornica. U Arsenalu su sastavljane
Dieter Winkler (Beč) Od spremišta za jedra do kovačnice oružja – pulski Pomorski arsenal od nastanka do 1918.g. Austrija je još 1835. uz postojeći arsenal u Veneciji planirala graditi ratnu luku u Puli, što je tadašnji zapovjednik mornarice odbio zbog nezdrave klime, manjka infrastrukture i velikih troškova. Nadvojvoda Friedrich ponovno je 1846. predložio Pulu kao
Bruno Dobrić: Povijest c. i kr. Mornarice Iako je Austrija još od dobrovoljnog priključenja Trsta 1382. godine imala neposredan pristup moru, zbog premoći obližnje Venecije ona nije mogla izgraditi značajniji ratnu flotu. Tek nakon što je Mletačka republika srušena i njezino područje – koje je uključivalo i Istru i Dalmaciju – mirom u Campoformiju 1789.,
Itinerar c. i kr. Mornarice u Puli Vođeni Prof. Dieterom Winklerom (Beč), najboljim živućim poznavateljem c. i kr. Mornarice, i uz pomoć starih fotografija vodimo Vas u obilazak najvažnijih ustanova, objekata i obilježja nekadašnje središnje ratne luke c. i kr. Mornarice, glavne ratne luke Habsburške Monarhije. Prof.Dieter Winkler Pula kao glavna ratna luka Monarhije Godine
